| Grad dao u koncesiju državno zemljište?! |
| Srijeda, 18 Siječanj 2006 | ||||||
|
Biogradska šumarija podnijela je kaznenu prijavu protiv Antonija Miloša iz Biograda zbog sječe 27 stabala alpskog bora i dva stabla čempresa s parcele veličine dvije tisuće kvadrata koju mu je Grad Biograd dao u koncesiju za izgradnju automehaničarske radionice. Miloš je tužen Općinskom državnom odvjetništvu u Zadru za kazneno djelo pustošenja šuma, a počinjenu materijalnu štetu za 29 stabala šumarija je procijenila na nevjerojatno skromne 2.022 kune! U ime Županijskog državnog odvjetništva Denis Sokol na temelju te kaznene prijave od policije je zatražio provođenje istražnih radnji. Slučaj uništavanja stoljetne šume na križanju Jadranske magistrale i Hvarske ulice u Biogradu, poznatijem pod nazivom Kosa zapad, do javnosti je došla zahvaljujući anonimnoj predstavci odaslanoj na adrese dvaju ministarstava, Državnom inspektoratu i medijima. Nepotpisana ženska osoba u predstavci iznosi da je sječu šume obavio "lokalni moćnik" radi izgradnje u centru Biograda, iako se prema biogradskom GUP-u područje nalazi pod zaštitom. Štoviše, nakon čišćenja terena, navodi se u predstavci, "lokalni je moćnik" započeo i s "betoniranjem šume". Gradonačelnik Biograda Darko Eškinja pojašnjava kako nije riječ o protuzakonitom nego legalnom i legitimnom postupku koncesionara koji je zemljište s pravom gradjenja dobio u koncesiju na 20 godina uz naknadu od jednog eura po četvornom metru. - Teren se prema novom i usvojenom prostornom planu nalazi unutar gradske servisne zone, i to na gradskom zemljištu, kao i neke druge parcele koje smo također dali u koncesiju. Koliko je meni poznato, do nikakvog betoniranja šume nije došlo jer investitor još uvijek nema potrebne dozvole za početak gradnje, kaže Eškinja. Voditelj Šumarije Biograd Marino Bogdanić međutim tvrdi da se Grad nije smio upisati na sporno zemljište jer ono pripada državi odnosno šumariji. Zemljište je, kaže Bogdanić, od devedesetih godina pod zaštitom države u sklopu programa gospodarenja šumama i šumskog zemljišta na biogradskom području. U međuvremenu je Grad usvojio novi Prostorni plan kojim je šumsko zemljište prenamijenio u gradsku servisnu zonu. Nakon toga, dodaje Bogdanić, grad je sukladno Zakonu o šumama trebao pokrenuti postupak za izdvajanje (odnosno razgraničenje) šumskog zemljišta u državnom vlasništvu od građevinskog zemljišta pred Vladinim Uredom za upravljanjem imovinom i Administrativnom komisijom Vlade RH. Kako postupak razgraničenja nije proveden, a Grad se upisao kao vlasnik, reagiralo je Općinsko državno odvjetništvo koje podnosi sudski zahtjev za osporavanjem upisa. Iako je zahtjev ODO-a Općinski sud u Biogradu odbio prije nekoliko dana, iz Odvjetništva najavljuju pokretanje parnice protiv Grada Biograda za brisanje iz vlasničkih knjiga. Ako ishod postupka bude u korist države, što je s obzirom na dosadašnja iskustva vrlo vjerojatno, doći će i do osporavanja izdane koncesije, poručuju iz ODO-a u Zadru. U tom bi slučaju, po starom našem običaju, najvišu "cijenu" na kraju mogli platiti - ni krivi ni dužni - koncesionari kao što je i Antonio Miloš. Antonio Miloš odveo nas je do sporne parcele na Kosi zapad s koje je uklonjeno raslinje i teren poravnan, ali naznaka početaka radova ili betoniranja još uvijek nema. Koncesijski ugovor mi daje pravo da teren očistim i pripremim za gradnju, a da nisam morao kontaktirati šumariju ili nekog drugog, kazuje Antonio Miloš koji strahuje od mogućnosti da mu koncesija bude osporena. - Uredno sam se javio na gradski natječaj i dobio koncesiju ovog ljeta. Sve što sam do sada napravio u skladu je sa zakonom i ugovorom. Što je bilo prije, ne znam, ali znam da je Grad upisan kao vlasnik moje parcele. Antonio Miloš očekuje skoro dobivanje dozvola za gradnju servisa za popravak auspuha veličine 10 puta 20 metara. Prema riječima Lidije Vitaljić iz građanskog odjela ODO-a u Zadru, Biograd je jedini grad u području njihove nadležnosti koji do danas nije proveo razgraničenja državnog šumskog od građevinskog zemljišta. Naprotiv, prijašnje su vlasti uredno proširivale granice građevinskih područja grada, a da nisu pokretale postupke za razgraničenje, što im sada dolazi na svojevrsnu naplatu. Takvih i sličnih slučajeva na biogradskom području ima dosta, kažu u ODO-u, a odgovornost za nastalu pomutnju oko vlasništva nad nerazgraničenim zemljištem pada na gradske vlasti s početka devedesetih. U Odvjetništvu nemaju evidenciju o broju predmeta za razgraničenje, kao ni ukupnu površinu državnih terena koji su na taj način "otuđeni". Prema nekim procjenama, radi se o desecima hektara državnog zemljišta, a u ODO-u naglašavaju evidentnu pravnu nesigurnost investitora koji namjeravaju ulagati na području Biograda. Gradonačelnik Eškinja nije pokrenuo postupak razgraničenja u slučaju koncesije Antonija Miloša jer je Grad Biograd, pojašnjava, na temelju pravnog sljedništva bivše općine u zemljišnim knjigama upisan kao jedini vlasnik. Postupak razgraničenja Grad Biograd je ipak pokrenuo za neka druga zemljišta, na kojima se planira gradnja kapitalnih objekata, kao što je proširenje industrijske zone (oko 170 tisuća kvadrata) te izgradnja pročišćivača na predjelu Kumenat (oko 3000 kvadrata). Za ustupljenu zemlju država je odredila i naknadu koja, primjerice, u biogradskoj industrijskoj zoni iznosi jednu kunu za hektar šumskog zemljišta. Izvor: Slobodna Dalmacija
Powered by AkoComment! |
||||||