Naslijeđe i kulturna baština grada Biograda na Moru
Povijesni grb grada Biograda
Biograd se prvi put spominje sredinom 10. stoljeća (Konstantin
Porfirogenet) kao hrvatski grad. U 11. stoljeću bio je prijestolnica
hrvatskih kraljeva. Oko 1059. bio je sjedište biskupije; iste godine
osnovan je benediktinski samostan Sv. Ivana a 1069. samostan benediktinki
sv. Tome. 1102. Koloman je u Biogradu okrunjen za hrvatskog kralja a
1125. grad su srušili Venecijanci. Grad je pretrpio velike štete tijekom
Venecijansko-Turskih ratova, posebno 1646.
Jezgra antičkog naselja nalazi se na malom poluotoku. Do
kraja 19. stoljeća, grad je imao bedeme s kružnim kulama. Ostaci katedrale,
bazilike s tri zvonika, uništeni su, a ostaci samostana Sv. Ivana, također
bazilike s tri zvonika, pronađeni su i konzervirani. Crkva Sv. Tome očuvana
je samo u dijelovima. Izvan antičkog naselja, pronađena je ruševina manje
crkve sa svodom a u blizini rani hrvatski grobovi. Župna crkva Sv. Anastazije,
sagrađena je 1761. s baroknim oltarima, od kojih je jedan od pozlaćenog
drveta.
Izvan antičkog naselja također su male crkve Sv. Roka i
Sv. Antonija (1850). U širem području nalaze se pretpovijesna nalazišta
i ostaci antičkog akvadukta. Gradski muzej čuva arheološku kolekciju
s pretpovijesnim, antičkim i ranohrvatskim nalazima, kao i brodski teret
s kraja 16. stoljeća.