Biograd.info - Povijest grada Biograda na Moru

Početna

Biograd na Moru

Povijest

Subota, 13 Ožujak 2010

Glavni izbornik

- - - - - - - - -

Partner

Postavke
Bookmark Website Bookmark Page Make homepage

Povijest grada Biograda na Moru

Biograd na Moru, u povijesnim izvorima Belgrad, Alba Maris, Zara Vechia, osnovali su Hrvati u neposrednoj blizini romanskog Zadra.
Oko 950. godine spominje ga po prvi puta bizantinski car i pisac Konstantin Porfirogenet između deset hrvatskih gradova, a 1000. godine Ivan Djakon naziva ga urbs, a građane urbes.
Od 10. stoljeća Biograd dobiva sve veći značaj u političkom, ekonomskom i kulturnom pogledu i često se spominje u ispravama. Već početkom 11. stoljeća postaje prijestolnica hrvatskih vladara i sjedište županije Sidraga, a najtješnje je vezan za zbivanja u ranofeudalnoj hrvatskoj državi koja je tada u punoj snazi. Ličnost kralja Petra Krešimira IV (1058. - 1074.) usko je vezana uz prošlost ovoga grada u kojem osniva biskupiju, muški benediktinski samostan sv. Ivana i ženski benediktinski samostan sv. Tome. Samostane je bogato obdario obližnjim zemljišnim posjedima, dao im je kraljevske slobode čime ih je izuzeo od gradskih vlasti i oslobodio svih poreza i daća.
Nakon gubitka hrvatske državne samostalnosti 1102. godine u Biogradu je okrunjen prvi hrvatsko-ugarski kralj Koloman. Za vladavine dinastije Arpadovića (vladala dvije stotine godina) Biograd je proživljavao burne dane.
Neprestane težnje Mletačke republike da zagospodari našom jadranskom obalom i otocima, uzrokom su čestih sukoba i pustošenja.
Najteže dane u svojoj povijesti Biograd je doživio 1125. godine kada ga je mletački dužd Dominik Micheli zauzeo i porušio do temelja, a biogradsko područje u političkom i crkvenom pogledu dodijelio Zadru. Stanovništvo porušenog grada seli na obližnje otoke Pašman i Ugljan, a dio u Skradin i Šibenik. Biskupska stolica također dolazi u Skradin, a redovnici samostana sv. Ivana sele na otok Pašman, na brdo Ćokovac gdje već uz postojeću crkvicu sv. Kuzme i Damjana grade samostan koji je odigrao veliku ulogu u prošlosti ovoga kraja. Poslije toga Biograd nije više nikada dosegao svoje nekadašnje značenje. Od tada često mijenja gospodare pa je u vlasti ugarsko-hrvatskih vladara, cetinskih knezova, vranskih templara i bribirskih knezova. Od godine 1409. Biograd kao i cijela Dalmacija dolazi pod vlast Venecije sve do njene propasti 1797.
Biogradsko područje stradava i od turskih napada jer je u njegovoj blizini mletačko-turska granica. Poslije ciparskog rata, mletački providur Alojzije Grimani obnavlja porušene biogradske zidine i stari kaštel pa Biograd postaje važno strateško uporište Mlečana u borbi protiv Turaka. Unatoč tome bosanski beglerbeg Ibrahim-paša osvaja grad 1646. godine i pretvara ga u zgarište. Nedugo poslije tih događaja Turci napuštaju primorski dio Dalmacije, a na otocima Biograda ponovo počinje život.
Nakon pada Mletačke republike 1797. godine Biograd ulazi za kratko vrijeme u sastav Austrije do 1806., od te godine do 1814. pod vlašću je Francuza, a zatim opet u sastavu Austrije, odnosno Habsburške monarhije sve do 1918. godine.
Godine 1822. Biograd postaje sjedište istoimene općine, a 1876. i središte kotarskog suda te drugih upravno-administrativnih organa. U to vrijeme (druga austrijska vladavina) izrađen je novi općinski grb prema nacrtu Š. Ljubića koji pored specifičnih hrvatskih obilježja sadrži i natpis "grb hrvatske prijestolnice Biograda — insigna civitas albae maris".
Propašću Habsburške monarhije, Biograd dolazi 1919. pod talijansku vlast do 03. 03. 1923. kada je pripojen matici zemlje.
Zbog otuđenosti Zadra (1920. Rapalski ugovor), Biograd postaje važan prometni, upravni i kulturni centar na gotovo čitavom području Sjeverne Dalmacije.
Sva zbivanja na širem području između dva svjetska rata i nakon toga, imala su svojeg odraza i na biogradskom području. Biograd je dao značajan doprinos u antifašističkoj borbi a posebice u domovinskom ratu, što potvrđuju i mnogi životi pali za slobodu domovine i ovoga grada.
Biograd na Moru danas je kulturni i ekonomski centar i poznato turističko središte s velikim perspektivama za daljnji razvoj.
Materijalne dokaze o kulturnom i nacionalnom bogatstvu kao i hrvatskom identitetu ovoga grada čuva Zavičajni muzej Biograda na Moru, ustanova koja je po međunarodnim kriterijima svrstana u B kategoriju što znači da po značenju povijesne grade spada u europski rang.

Detaljna povijest grada Biograda na Moru

English language

Pretraži Biograd.info

Aktualno vrijeme

Stare razglednice

Anketa

Živite li u Biogradu?

	Da
	Ne
	Povremeno / sezonski